Cornelius Agrippa
 |
| Heinrich Cornelius Agrippa von Nettesheim |
Heinrich Cornelius Agrippa
von Nettesheim (Köln, 1486 –
Grenoble, 1535.), okultist, dvorski liječnik i astrolog, teolog, filozof, pravnik,
diplomat, predavač i lutalica, tipičan renesansni duh pun protuslovlja, u svoje
doba često progonjen i zatvaran. Glavno područje njegovog interesa bio je
okultizam. S magijskim vještinama i umijećem upoznao se čitajući djela kabalista
Johannes Reuchlina, Pico della Mirandole i Marsilia Ficina. Benediktinski opat
i mag Johannes Trithemius bio mu je prvi učitelj koji ga je uputio u tajne
ritualne magije.
U svom najznačajnijem djelu 'De Occulta Philosophia' (oko
1510.), propagira magiju kao najbolje sredstvo za spoznaju Boga i prirode. Kroz
spoj renesansnog neoplatonizma i kabale, iznosi fantastične teorije o tri
svijeta – zemaljskom (elementarnom), nebeskom i božanskom (spiritualnom), o
kliconosnom "duhu svemira", kabalističkom božanskom zračenju,
magičnim silama stvari
i elemenata i sl. Djelo je podijeljeno u tri knjige i predstavlja
svojevrsnu enciklopediju magijskog znanja. U njemu Agrippa govori o svim
oblicima magije poznatim u njegovo vrijeme kao što su već spomenuta kabala,
zatim numerologija, proricanje, prirodna magija, planetarna magija, ritualna
magija, astrologija, geomantija i dr. U prvoj knjizi detaljno se raspravlja o
svojstvima četiri elementa, njihovim međusobnim odnosima, te njihovom prisustvu
u zemaljskim stvarima i božanskim bićima. Tu su također opisane i mnoge metode
divinacije. Knjiga druga pretežno se bavi magijom brojeva, okultnom
antropometrijom i planetarnom magijom, dok se u trećoj i posljednjoj knjizi izlaže
ceremonijalna magija, tumače božanska imena, opisuje izrada magijskih pečata,
te donosi popis anđela. Značajno je i spominjanje spiritualne svjetlosti ili astralnog
tijela za koje se tvrdi da može napustiti fizičko tijelo i ispuniti svaki
prostor i vrijeme baš kao i svjetlost iz svjetiljke, te se vinuti kroz
tajanstvene sfere sve do Prauzora ili Boga.
Kao i mnogi drugi okultisti, Agrippa
razlikuje dvije vrste magije: dobru magiju, u koju uključuje i svoju, i zlu
magiju. U tom kontekstu on spominje mogućnost prizivanja dobrih duhova, te daje
upute kako savladati one zle. Putujući po cijeloj Evropi i razgovarajući sa
astrolozima i alkemičarima prikupljao je informacije za jednu od
najutjecajnijih knjiga koje su ikad napisane o magiji. Još za vrijeme svog
života Agrippa je stekao 'crnu' reputaciju kao zazivač zlih duhova. Pričalo se
da ga svugdje u stopu prati demon u liku velikog crnog psa. Umro je 1535.
godine u Grenoble-u u Francuskoj. Okultna filozofija Corneliusa Agrippe
ostavila je naročito traga nekoliko vjekova kasnije u ritualima i učenjima
engleskog hermetičkog reda 'Zlatna zora' (Golden Dawn) osnovanog osamdesetih
godina 19. stoljeća.
 |
| Čovjek kao mikrokozmos (De occulta philosophia) |
